Pro Educa

Robert Ličen: Na Balkanu ne funkcioniše ništa što je šablonski urađeno

Robert Ličen je doktor nauka sa više od 20 godina iskustva u menadžmentu, od toga više od 15 godina u upravljanju preduzećima. Kao menadžer radio je  u Tobačnoj Ljubljana, a kao glavni izvršni direktor u porodičnoj kompaniji Akrapovič. Obavljao je i posao  predsjednika uprave Staklare Rogaška, te  pomoćnika predsjednika uprave u Gorenju. Sa Robertom smo napravili kratki intervju, a u nastavku donosimo njegove poglede na emocije, racio, networking, porodične firme, lični razvoj, ali i poslovnu komunikaciju na Balkanu.

  1. Roberte, emocije i/ili biznis?

            Pitanje bi trebalo eventualno da glasi: Emocije i/ili Racio. No, šta je čovjek bez emocija? Da li uopšte postoji? Siguran sam da ne! Čovjek uvijek radi sa emocijama, nemoguće je bez njih.  Motivacija za rad je obično bazirana na emocijama, a one su uvijek vezane za čovjeka, njegov vrijednosni sistem, njegovu životnu situaciju. Upravo zbog toga ih je i u poslu nemoguće zaobići. Svaki čovjek ima emocije, neki karakteri su dinamični, a drugi opet pasivni. Ali nema dileme – bez emocija nema ni biznisa. Posao uvijek »prave« ljudi, a oni su uvijek puni emocija. Ljudi kažu da u novcu nema emocija i to je tačno, ali bilo novca ili ne – emocija uvijek ima. I to puno!

  1. Koliko je (kvalitetan) networking u savremenom poslovanju važan?

Siguran sam da kvalitetan networking u poslovnom svijetu nikad nije bio važniji nego što je to sada. Ako nemaš svoje poslovne socijalne okoline to je otprilike isto kao da kompanija nema marketinga. Šta će kompaniji najbolji proizvod na svijetu ako niko ne zna za njega? Isto je i sa networkingom, oko koga je potrebno mnogo pažnje. Nije svejedno i da li je tvoja poslovna okolina sastavljena ili nije sastavljena od ljudi koji dele tvoj vrijednosni sistem. Ako si ti pošten čovjek, a tvoj networking i nije baš, kakvu korist možeš imati od njega?

  1. Kako nam se i kada ulaganje u lični razvoj može vratiti?

Vraća se od rođenja pa nadalje, ali toga nismo svjesni. Jedino što čovjek uistinu ima su njegova znanja i njegove vještine. To mu nikad niko ne može ni uzeti ni ukrasti. To je tvoje…i ništa drugo. Danas je svijet potpuno drugačiji nego što je bio prije 30 godina. Danas čovjek mora učiti čitav život, da bi mogao da radi i zaradi za život. Više od 40% radnih mjesta prije 30 godina nije postojalo ni u snu. Ako čovjek nebi ulagao non – stop u svoj lični razvoj, šta bi radio? Danas se prodaje znanje, a ne 8 sati dnevno. Da bi čovjek mogao da izdrži taj tempo rada i učenja, treba mnogo raditi na svojoj psihičkoj kondiciji, to znači da mora stalno dobijati znanja i za dušu i za mozak.  Mogao bih reći da se čovjeku koji ulaže u lični razvoj uvijek vraća puno više nego što daje.

  1. Tvoj doktorski rad je donio neke nove, zanimljive podatke. Možeš li nam, ukratko, reći kakvo si istraživanje sproveo, zašto si odabrao baš tu temu i koji podaci su tebi bili najinteresantniji?

Moj doktorski rad nosi naziv: “Motivacijski faktori middle-managementa u Sloveniji”, a baziran je na mom istraživanju o tome kako socijalna okolina u kojoj čovjek živi i radi utiče na njegovu motivaciju i kako on kao pojedinac utiče na ponašanje okoline – motivacija grupe u obrnutom smjeru. Ustanovilo se da okolina u kojoj čovjek radi ima veoma jak uticaj na motivaciju svakog čovjeka, na njegove motivacijske faktore. To je zbog sistema vrijednosti u okolini u kojoj čovjek radi.

Svaki čovjek uvijek prilagođava svoje ponašanje svojoj socialnoj okolini, da ga ista prihvati, a ne odbaci. Zbog toga se čovjek uvijek ponaša na komformistički način. Rezultat mog kvalitativnog i kvantitativnog istraživanja je pokazati da čovjek koji radi u urbanoj sredini ima druge, odnosno različite motivacijske faktore, odnosno pokretače, nego onaj koji radi u ruralnim područjima. Isto tako, istraživanje je pokazalo da oni koji rade i žive npr. u ruralnim područjima (isto važi i za urbane sredine) imaju drugačije motivacione faktore (pokretače) nego oni, koji samo žive ili samo rade u toj sredini. To se dešava zbog sistema vrijednosti koje ima svaka sredina, čovjek se zbog toga ponaša komformistički. Isto tako ustanovio sam da se u radnoj motivaciji ne može motivisati  grupa ljudi, nego samo pojedinci u njoj. To je zbog toga što svaki pojedinac ima svoje potrebe, a baš od količine i načina zadovoljavanja tih potreba zavisi i njegova motivacija.

U stvari manageri prave velike greške, kad pokušaju motivisati sve saradnike u kompaniji na isti način i to sistemski. Da bi manager imao pravi pristup do motivacije, morao bi uraditi tri stvari:

– Prvo bi trebalo svoj sistem vrijednosti i sistem vrijednosti svakog saradnika u kompaniji udružiti u SISTEM VRIJEDNOSTI KOMPANIJE, to je onda NAŠ sistem vrijednosti. To znači da se od “moj način rada” pređe na “naš način rada”, a to važi za sve pojedince u kompaniji.

– Drugo što manager treba uraditi jeste da sistematski ukloni demotivatore. Demotivatori su u suštini „Higienici“, kao što jih zove Herzberg. To znači, da se sistemski uklone oni faktori u kompaniji koji negativno utiču na motivaciju rada. To su obično loši uslovi rada, loši odnosi između zaposlenika (to je uvijek posledica nekonzistentnosti pretpostavljenih menadžera), nemogućnost obrazovanja…

– Na kraju, kada sve ovo urade, tada počinje motivacija. Motivacija pojedinaca! A da  bi manager bio uspješan u tome, on mora mnogo razgovarati sa svojim saradnicima jer je to jedini način da ih upozna kao ljude, kao osobe. Samim tim će upoznati njihove potrebe (svaki ima različite potrebe: egzistencijske potrebe, snagu, pripadnost, zabava, sloboda). Zadovoljavanje ili stvaranje okoline, da si može čovjek sam zadovoljiti svoje potrebe, znači motivaciju.

  1. Kultura poslovne komunikacije na Balkanu – gdje smo?

Ako se mogu malo našaliti, s moje tačke gledišta, Balkan je stvarno informatizovan – sve ide u binarnom kodu . Ili je 1 ili je 0. Ili je crno ili bijelo. Nema sive, nigdje. To znači da ima najmanje 2 krajnosti, ili je na svjetskom nivou, ili daleko od toga. Pošto je kultura poslovne komunikacije uvijek posljedica vrijednostnog sistema, sistema vrijednosti u nekoj okolini, pogledajte oko sebe, pa će vam biti jasno gdje smo. Ali, sve u svemu, na Balkanu ne ide ništa što je šablonski urađeno, pa ni poslovna komunikacija. A to može biti i prednost.

Add comment

Pratite nas

Možete nas pronaći i na...