Stres menadžment: Komunikacija i upravljanje emocijama

18April

Stres menadžment: Komunikacija i upravljanje emocijama

Znamo da je danas stres gotovo neizbježan. Međutim, postoji velika razlika između stresa koji se zaista ne može izbjeći i onog koji se može, ako ne izbjeći, makar umanjiti. Ono što činimo kada su okolnosti stresne može da napravi veliku razliku u tome kako će stres uticati na nas i na ljude u našem neposrednom poslovnom okruženju.

Zahtjevi koje pred nas stavlja tržište, uski rokovi i sveukupna klima u kojoj se odvija poslovanje mogu predstavljati izvore stresa na koje se ne može uticati. Oni dolaze spolja i predstavljaju eksterne izvore stresa. Sve ono što se odvija unutar radne organizacije, a u to spadaju komunikacija, međuljudski odnosi, načini na koje se posao delegira i izvršava, te brojne druge karakteristike organizacione kulture su potencijalni izvori stresa na koje je moguće uticati, jer su oni pod našom posrednom ili neposrednom kontrolom. Tako je moguće na njima raditi i smanjiti količinu stresa koja je prisutna u radnom okruženju.

Međutim, kako se izboriti sa onim izvorima stresa na koje nije moguće uticati? Dobra vijest je da – ako ne možemo da utičemo na same izvore stresa, možemo uticati na to kako ćemo se postaviti pred njima. I ne samo to, ono što radimo utiče i na radne kolege, te ne samo da menadžer, u tom kontekstu, može biti neko ko daje primer ostalima, već i neko ko svojim ponašanjem i odnosom prema poslu i zaposlenima taj stres može da umanji.

Ovladavanje tehnikama koje mogu da pomognu u suočavanju sa stresom danas su brojne, a za njih je neophodno proći trening, kako bi se vještine potrebne za ovladavanje takvim tehnikama najprije razvile, a zatim i učvrstile. No, i pored toga, postoje stvari koje možete činiti i bez posebne obuke i treninga, a koje mogu imati pozitivne efekte kako na vas, tako i na vaš radni kolektiv.

Upravljanje emocijama vođenim ponašanjima

Već smo rekli da upravljanje emocijama u smislu da biramo kako ćemo, kada i šta osjećati nije moguće. Međutim, isto tako znamo i da možemo da biramo svoj odgovor na određene situacije bez obzira na to koja emocija nam se u datom trenutku javila. Između emocije i onoga što činimo kao odgovor na situaciju stoji svjesna odluka o tome kako ćemo postupiti, stoga je potpuno jasno da stresne okolnosti nisu nikakav validan izgovor niti opravdanje za reagovanje „na prvu loptu“, odnosno za vođenje emocijama.

Ako, na primjer, osjetite bijes zato što se situacija ne odvija onako kako je planirano, pokazivanje takvog bijesa i vođenje njime može zapravo da pogorša stvari. Jer, u takvim okolnostima, ne samo da imate zahtjevan zadatak pred sobom, koji sam za sebe predstavlja izvor stresa, već svojim ponašanjem koje je vođeno bijesom taj stres zapravo pogoršavate, i to ne samo sebi, već i drugima koji se nađu metama vaših reakcija vođenim bijesom.

Upravo to je razlog zašto je emocionalna kontrola u stresnim uslovima posebno izazovna, ali i važna. Zato je potrebno promisliti o tome koja su ponašanja, vođena emocija, česti pojačavači stresa u organizacionim uslovima. Ako tim kasni sa rokovima, da li mislite da će to što, recimo, vičete na njih da im pomogne da budu pod manjim stresom i, samim tim, efikasniji? Istina je da ovaj pristup povremeno može da „upali“, jer dovodi do toga da se tim „trgne“ i možda – opet privremeno – postane efikasniji. Međutim, takav pristup dugoročno može voditi ka još većem stresu, pa i samom sagorijevanju.

Umjesto emocije bijesa i njom vođenog ponašanja, možete odabrati konstruktivnu alternativu, koja se sastoji od ukazivanja na važnost da se dati zadatak izvrši na vrijeme, što se efikasno može odraditi i bez bijesa. Velika je razlika između vikanja i razgovora sa zaposlenima čiji je predmet zajednički pristup riješavanju problema, tako da on bude riješen, ali bez dodavanja ulja na vatru.

Ovakav pristup je teži, jer uvijek je lakše voditi se neposrednim emocijama, senzacijama i porivima, ali baš takav pristup može promijeniti način na koji ne samo vi, već i vaš tim, doživljava stres i nosi se sa njim. Stresne okolnosti nisu izgovor za to da ne vodimo računa kako se ophodimo prema drugima, iako nas lako na to mogu podstaći.

Komunikacija u stresnim okolnostima

Stres nerijetko diktira način na koji komuniciramo sa drugima. Ako smo nervozni i brinemo oko toga kako ćemo izvršiti neki zadatak čije izvršenje ili rok predstavljaju izvor stresa, situacija može lako postati „zapaljiva“. Tako svoju sopstvenu nervozu i brigu možemo prenijeti i na druge, a to se uvijek odvija putem komunikacije – kako verbalne, tako i neverbalne.

Upravo komunikacija vođena gorepomenutim emocijama često predstavlja dodatni izvor stresa u već dovoljno stresom zasićenim okolnostima. Ali, i ovo je nešto što je gotovo u potpunosti u našoj moći. Zato su stresne okolnosti prava prilika za demonstriranje asertivnog spram agresivnog komuniciranja. Upravo biranje asertivnosti spram drugih, manje adaptivnih načina komunikacije može činti tu bitnu razliku u tome kako komuniciramo sa drugima kada smo pod stresom. Tada iz vida ne smijemo izgubiti da su i oni pod stresom (ako se odnosi na tim unutar organizacije), ali i da to što smo pod stresom ne smije da služi kao izgovor za neadekvatnu komunikaciju sa drugima koji taj stres možda ne vide i ne doživljavaju (na primjer, sa ljudima izvan kompanije).

Zato, ako/kada vam sledeći put dođe da, u radnom danu koji sad već ulazi u deseti sat, bijesno odgovorite na mejl koji ne samo da je stigao u (po vašoj sopstvenoj percepciji) najgore moguće vrijeme, već vas odvlači od onoga na čemu radite, zahtijeva vaše vrijeme i pažnju, a pritom se možda bavi nečim što je u datom trenutku potpuno nevažno, umjesto besne reakcije probajte da udahnete duboko, pomislite na širu perspektivu i način na koji vi direktno možete doprinijeti tome da se situacija „ohladi“ ili „zapali“. Zatim, odaberite onaj odgovor za koji znate da neće situaciju učiniti još gorom i na taj način uvećati već prisutan stres – kako za vas, tako i za sve ljude koji tim istim stresom mogu biti zahvaćeni.

 

Izvor: Mojafirma.rs

Posted by Marina  Posted on 18 Apr 
  • seminar za administrativno osoblje, Vlašić seminari
  • Post Comments 0

    Drop us a line

    Your email address will not be published. Required fields are marked *