Centar za edukaciju Pro Educa je u junu u Sarajevu i Banjaluci održao promocije povodom izdavanja publikacije “Na putu ka EU”, autora – priređivača mr. Srđana Puhala, uz učestvovanje na radu u publikaciji mr. Tije Memišević i doc. dr. Nermine Mujagić.
Publikacija sadrži istraživanje provedeno među 1500 punoljetnih građana sa područja cijele Bosne i Hercegovine, a ispituje njihove stavove, mišljenja i znanja o Evropskoj uniji, BiH u tom kontekstu, te analitičke tekstove o slučajevima zemalja iz okruženja kada se radi o pristupanju EU, ali i o tome gdje se BiH građani nalaze između univerzalnog evropskog i ograničenja vlastitih nacionaliteta. Projekt je podržala Evropska komisija, a izdavač publikacije je Centar za edukaciju “Pro Educa”.
Najznačajniji nalazi istraživanja
Građani Bosne i Hercegovine podržavaju ulazak zemlje u Evropsku uniju (grafikon 1) – njih preko 90%. Istina, ta podrška nije bezuslovna jer zavisi od procjena jednog broja građana da li će od toga imati neke koristi ili ne. Građani Bosne i Hercegovine koji se osjećaju kao Evropljani u većoj mjeri podržavaju članstvo zemlje u Evropskoj uniji, što je i očekivano.
Grafikon 1: Kako procjenjujete svoje znanje o Evropskoj uniji i fukcionisanju njenih institucija?
Interesantno je da se tek nešto više od polovine građana BiH (54,1%) osjeća Evropljanima.
Grafikon 2: Da li se lično osjećate Evropljaninom/Evropljankom?
Kada pogledamo kako se pripadnici pojedinih etničkih grupa doživljavaju u ovom kontekstu, vidimo da se nešto manje od dvije trećine Hrvata (63,1%) osjeća Evropljanima; potom slijede Bošnjaci – više od pola ispitanih ili 56,4%, a zatim slijede Srbi sa 47,7% od broja ispitanih.
Prema mišljenju bh. građana, politički lideri koji se najviše zalažu za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju su dvojica „socijaldemokrata“ – Milorad Dodik i Željko Komšić. Potom slijede Bakir Izetbegović, Fahrudin Radončić i Zlatko Lagumdžija. Među političkim partijama, SNSD i SDP BiH su prepoznate kao partije koje se najviše zalažu za ulazak BiH u Evropsku uniju, dok se na trećem mjestu nalazi SDA.
Kada se govori o društvenim ciljevima koje podržavaju građani koji se osjećaju kao Evropljani nasuprot onih koji se tako ne osjećaju, vidimo da se ove dvije kategorije ispitanika ne razlikuju u velikoj mjeri po tome koje ciljeve najviše podržavaju; jednako su im važni:
- borba protiv kriminala i korupcije,
- zaposlenost,
- pravna država,
- životni standard,
- socijalna pravda,
- socijalna država.
Građani koji se osjećaju kao Evropljani (grafikon 2.) više znaju o Evropskoj uniji i njenom funkcionisanju od onih građana BiH koji se tako ne osjećaju.
Grafikon 3: Strahovi od EU – slaganje sa tvrdnjama
Osobe koje se ne osjećaju Evropljanima imaju izraženije strahove od procesa evropskih integracija u odnosu na sugrađane koji sebe tako vide. Strah od Evropske unije raste s porastom godina starosti samih ispitanika, dok strah opada s porastom obrazovanja ispitanika, njihovog znanja o Evropskoj uniji i povećanjem prihoda domaćinstva.
Grafikon 4: Po Vašem mišljenju:
Nešto više od polovine stanovnika Bosne i Hercegovine (54,5%) smatra da Evropska Unija treba malo olabaviti svoje uslove prilikom prijema BiH u ovu organizaciju. Istovremeno, 41,9% ispitanika misli da ti uslovi moraju biti jednaki kao i za druge zemlje koje su u procesu evropskih integracija.
Grafikon 5: po vašem mišljenju, koji se domaći političar najviše zalaže za ulazak BiH u Evropsku uniju?
Po mišljenju najvećeg broja stanovnika Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik je političar koji se najviše zalaže za ulazak naše zemlje u Evropsku uniju (11,8%), a za njim slijede Željko Komšić (8,7%), Bakir Izetbegović (5,6%), Fahrudin Radončić (5,4%) i Zlatko Lagumdžija (5,2%). Međutim, svaki deseti ispitanik (11%) smatra kako se nijedan domaći političar ne zalaže dovoljno kako bi Bosne i Hercegovine pristupila u Evropsku uniju.
Grafikon 6: Po Vašem mišljenju koja politićka partija se najviše zalaže za ulazak BiH u Evropsku uniju?
Najviše stanovnika Bosne i Hercegovine misli da se za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju kada se radi o političkim partijama najviše zalažu SDP (17,6%) i SNSD (14,5%), dok se na trećem mjestu nalazi SDA (10%).
Obrazovanje | Starost | Strahovi od EU | Mjesečni prihod domaćinstva | |
---|---|---|---|---|
Znanje o EU | ,267** | -,127** | -,300** | ,225** |
** Korelacija je značajna na nivou 0.01
Sa povećanjem obrazovanja i prihoda u domaćinstvu ispitanika raste i znanje o Evropskoj uniji, dok sa povećanjem godina starosti znanje opada. Interesantno je da povećanjem znanja o ovoj tematici opadaju strahovi od Evropske Unije.
Obrazovanje | Starost | Znanje od EU | Mjesečni prihod domaćinstva | |
---|---|---|---|---|
Strahovi od EU | -,144** | ,099** | -,300** | ,209** |
** Korelacija je značajna na nivou 0.01
Strah od Evropske Unije raste sa porastom godina starosti samih ispitanika, dok taj strah opada sa porastom obrazovanja ispitanika, njihovog znanja o Evropskoj uniji i povećanjem prihoda domaćinstva.
Istraživanje je sprovedeno u decembru 2010. godine, na uzorku od 1500 punoljetnih građana, u 61 opštini u Bosni i Hercegovini. Prilikom anketiranja korišten je metod “licem u lice” (face to face).