Kako sukob pretvoriti u saradnju?

29November

Kako sukob pretvoriti u saradnju?

“Konflikt može biti najveća imovina porodičnog firme”, ali obično je bolan i destruktivan ”

Dr Susan Glaser

 

“Kada postoji sukob, postoji problem, nešto što treba popraviti, raditi i stvari će se stvarno poboljšati.” – Dr. Peter Glaser

U jednoj od svojih zanimljivih prezentacija, Susan i Peter kao osnivači Centra za porodično poslovanje, predstavili su, korak po korak rješavanje situacije u slučaju konflikta kada je u pitanju porodično poslovanje a da bi se postigao krajnji cilj zvan „pobjeda na obje strane“. Da li je to uopšte moguće?

Profesor Glasers predaje na Univerzitetu u Oregonu na Fakultetu za biznis i poslovanje. Njegova prezentacija još iz 1998. godine pod nazivom „Sukob u porodičnom poslu – od kontroverznosti do komunikacije“ i danas se smatra izvorom korisnih informacija na osnovu koje se temelje mnogi radovi u budućnosti.

Pomalo teatralno, koristeći glumu i različite igrice i način komunikacije, profesor Glasers pokušava da ukaže na to kako loša komunikacija može da prouzrokuje različite probleme ali isto tako kako u komunikaciji stvari mogu poći po zlu čak i kada se sve uključene strane trude riješiti problem. Osnovni postulat njegove prezentacije i predavanja upravo na ovu temu i probleme je da „namjera nije isto što i uticaj“ pokušavaši objasniti gdje mogu nastati problemi ali i dajući poptencijalna rješenja za iste. Na primjer: Ako kao osnivač i direktor pitate svog izvršnog menadžera da li je zatraženi izvještaj spreman i sve što želite je informacija o tom u kojoj fazi se isti nalazi, menadžer odnosno podređeni može to da shvati kao opasku i „zašto to još uvijek nije urađeno?“. U slučajevima kada se pitanja jasno ne definišu, već postoji prostor za stvaranje problema a zbog loše komunikacije. Izvršni menadžer ili bilo ko drugi ko se nalazi u podređenom položaju, odnosno na nižoj funkciji će zauzeti odmbrambeni stav što je prirodno, ali stvara problem. Profesor Glassers to objašnjava da smo kao ljudi skloni ka negativnom stavu a u zavisnosti od primljene informacije, u ovom slučaju upućenog pitanja.

Često, sadržaj poruke i onog što pokušavamo reći nije stvaran, odnosno, ono što izgovorimo ne prenosi u potpunosti i namjeru šta smo htjeli da saznamo a sve zbog neznanja i loše komunikacije, odnosno loše definisanog pitanja. Kada biste isto pitanje postavili nekom napisano na papiru i uživo, uz neodgovarajući stav, dobili biste dva potpuno različita odgovora od iste osobe. Zašto? Zato što je stav ono što je bitno i upravo to „na prvu“ može da doprinese lošem shvatanju primaocu poslane poruke. Susan Glaser je primetila i određeni obrazac ponašanja pri formiranju stavova u komunikaciji a koji potvrđuje teoriju o tom da se prečesto zanemaruju faktori „fizičkog“ odnosa koji prati komunikaciju što u stvari i može dovesti drugu stranu do pogrešnog zaključka. Možda ste vlastito dijete nekad vidjeli kao maskiranog, neozbiljnog klovna i formirali takav stav koji niste mijenjali godinama i u svakom daljem odnosu i komuniciranju, prije bilo čega drugog, imate u vidu samo tu neozbilljnost te se na osnovu tog prilagođavate i uspostavljate komunikaciju. U tom slučaju, druga strana prima informacije kroz način da ne doživljavate ništa ozbiljno. Problem? Apsolutno. Potrebno je odnositi se prema drugoj strani adekvatno da biste dobili odgovarajuću povratnu informaciju budući da niko nije u stanju da pročita misli već da čuje ono što se od njega/nje očekuje. Jasno i konkretno.
Prethodno ustaljeni obrazac ponašanja i načina komuniciranja može dovesti i do stvaranja negativne spirale gdje se ne vide i nisu jasno precizirane uloge svih učesnika. Čak i ljudima koji smatraju da je svakodnevno komuniciranje na različite teme i probleme osnova dobrog odnosa često može da se desi da nisu sigurni u reakciju drugih učesnika pa se nerijetko povlače i ne iznose ono što bi inače htjeli a zbog straha od reakcije. Jer, strah je i kod hrabrih i manje hrabrih opravdan i normalna pojava budući da zavisi od situacije.

Ali, postoji i dobra vijest – za tango je uvijek potrebno dvoje.

Ako želite da poboljšate komunikaciju i izvučete se iz negativnih obrazaca ustaljenog ponašanja koje vam donosi više štete nego koristi, onda je konačno vrijeme da preduzmete i neke korake povodom tog. Pokušajte konfliktne situacije posmarati što smirenije i preusmjerite ih u stvaranje nove energije. U poslu i komuniciranju je važno da se ne shvata sve kao lični napad već da je posao posao a sve ostalo, pa – sve ostalo?

Postoji pet jako jednostavnih koraka koje možete primijeniti već sad a koji će vam sigurno pomoći u razvoju i boljoj komunikaciji za budućnost.

  1. Ako slušate, dajte to do znanja drugoj strani. Nagnite se naprijed prema sagovorniku, posmatrajte ga i izbacite negativne položaje kao što je prevelika interekacija ili skrštene ruke.
  2. Pitajte za detalje i objašnjenja. Nemojte samo slušati i drmati glavom u znak odobravanja – da, i to je u redu, ali zaista se potrudite da čujete ono što vam neko priča i pitajte, ako vas zanima. Ako vas i ne zanima ali vam je stalo do tog da se komunikacija i razgovor održavaju, pokušajte da pitate neobičnije stvari od onih opštih mjesta.
  3. Ako govornik nije u stanju da razjasni, pokušajte da pretpostavite ali uz razmišljanje o sličnim situacijama u kojima ste i sami bili, obratite pažnju na govor tijela i uzmite u obzir sve faktore da ne biste došli na pogrešan put koji, u kombinanaciji sa nedostatkom dobrog objašenjenja, vodi u propast.
  4. Koristite pozitvne primjere a izbjegavajte osuđivačke i negativne.
  5. Čak i ako se ne slažete sa nekim, cijenite ono što govori i pokušajte razumjeti zašto ima drugačiji stav.

Kao što smo rekli, kritika je dvosmjerni proces. Ako ste spremni da uputite kritiku onda morate biti spremni da istu primite nazad. Ako zauzimate odbrambeni stav prilikom slušanja kritike onda budite spremni da i druga strana tako reaguje.

  1. Dogovarajte i pregovarajte. Ako vam nešto smeta, nagovjestite to na vrijeme i nemojte dopustiti da nešto eskalira kasnije u nezgodnom trenutku . Reagujte na vrijeme i pokušajte riješiti problem.
  2. Budite što konkretniji i specifičniji kod primanja kao i kod davanja kritike.
  3. Budite svjesni situacije i uloge jer je to najvažnije u procesu u kom sukob može da eskalira ili se pretvori u potpuno konstruktivan razgovor i rješenje problema.
  4. Do rješenja je moguće doći samo dogovorom a dogovor treba da bude na pola puta, da obje ili sve strane koje učstvuju budu zadovoljne. Budite spremni na ustupke i komprimise ako želite dobiti isto ili više.

Možda vam se ovi pristupi čine kao uobičajni ali ne biste vjerovali koliko se često zanemaruju i upravo je to razlog nastanka mnogobrjnih problema i sukoba u komunikaciji. Razmislite svaki sljedeći put prije nego uputite kritiku da li biste bili spremni da je na miran način prihvatite ako bi se vama neko tako obratio?!

Izvor: Family Business Center of Pioneer Valley

Posted by Marina  Posted on 29 Nov 
  • Post Comments 0

    Drop us a line

    Your email address will not be published. Required fields are marked *