Bitkoin – pojam i značaj

07July

Bitkoin – pojam i značaj

11. marta 2015. godine Digital Journal objavio je vijest da je pružalac usluga onlajn kockanja Primedice primio preko 20 miliona opklada u poslednjih 24 časa. Primedice je najveći sajt za onlajn kockanje koji prihvata Bitkoin. Vijest navodi da je ova kompanija isplatila preko 2500 bitkoina svojim korisnicima u prethodnom danu. Ovaj iznos je ekvivalentan iznosu od oko 730.000 US dolara. Korisnici usluga ove kompanije ukupno su prokockali preko 861.000 Bitkoina u vrijednosti od oko 250 miliona dolara i napravili su preko 4 milijarde opklada.

Bez obzira na ove fascinantne statističke podatke, mnogi od nas nikada nisu čuli za Primedice. No, imena kao što su Subway, Virgin, Dell, Microsoft, Sacramento Kings, WordPress.com, Tesla Motors, Victoria Secret i Wikipedia su nam daleko poznatija. Zajedničko za sve ove kompanije jeste to da primaju Bitkoin za njihove usluge, proizvode ili pak kao donaciju.

Šta je to Bitkoin?

Jerry Brito, istraživač Mercatus Centra u okviru Džordž Menson Univerziteta, u intervjuu datom Vice produkciji definiše Bitkoin kao prvu kompletno decentralizovanu digitalnu valutu. Džeri Brito smatra da je Bitkoin prije svega sredstvo razmjene koje ima određenu vrijednost, dok se ostale karakteristike tradicionalnih valuta ne mogu jasno prepoznati u Bitkoinu (npr. novac kao sredstvo štednje). No, ova činjenica nikako ne bi trebala da opovrgne postojanje Bitkoina kao digitalne valute ni u teroijskom, niti u praktičnom smislu.

Digitalna, decentralizovna valuta

Iako jasna definicija digitalne valute ne postoji, svijet ih ipak već neko vrijeme koristi. Krediti kojima se trguje u igricama preko Fejsbuka ili Majkrosoftovi poeni jesu digitalne valute. No, ovim valutama se trguje u okviru određenih uslovno rečeno zatvorenih sistema. Majkrosoftovi poeni se mogu koristiti samo za kupovinu određenih Majkrosoftovih proizvoda, a različite vrste Fejsbuk kredita igrači mogu mijenjati samo u okviru nekih igrica. Pored digitalnih valuta poznati su sistemi za digitalni transfer novca, kao što su Pejpal, Master Card i Visa. No, ovi sistemi se primarno koriste za transfer tzv. nacionalnih valuta (USD, EUR, RSD) i ne treba ih miješati sa digitalnim valutama.

Bitkoin nije nacionalna valuta. On je privatna valuta bez centralnog monetarnog autoriteta, odgovornog za ovu valutu. U slučajevima nacionalnih valuta, centralne banke su autoriteti državne ili naddržavne vlasti (npr.Evropska centralna banka u slučaju EUR) i pretežno su odgovorne za finanasijsku stabilnost. U slučaju privatnih valuta kompanija koja je izdavalac valute jeste ta koja snosi odgovornost. Kada je u pitanju Bitkoin centralni autoritet ne postoji u bilo kom smislu. Tačnije, ne postoji kompanija koja kreira i izdaje Bitkoin, niti centralna infrastruktura (npr. centralni server) koja procesuira izdavanje i transfer ove valute. Faktički razmjena Bitkoina se odvija između dva subjekta (peer to peer) bez ikakve uloge trećih lica, to jest posrednika.

Bitkoin: povjerenje i fluktuacije

U slučajevima postojanja centralnih monetarnih institucija odgovornih za određenu valutu, autoritet države stoji iza takve institucije, pa samim tim i iza nacionalne valute. Takođe, dobra reputacije kompanije koja je odgovorna za privatnu valutu utiče na stvaranje povjerenja kod korisnika. Ipak, politički, ekonomski, privredni i drugi faktori gotovo uvijek utiču na promjenu finansijskih parametara. Usljed negativnih promjena, korisnici centralizovanih valuta mogu da izgube povjerenje u nju, “pobjegnu” u neku drugu valutu i dodatno utiču na pad vrijednosti valute koje su napustili.

Ukoliko uzmemo u obzir najosnovnije zakonitosti međunarodnih finansija, lako se dolazi do zaključka da veća potražnja za valutom stvara njenu veću vrijednost. Sa suprotne strane, potražnja za nacionalnim valutama drugih država (recimo zbog jakih uvozničkih tendencija koje postoje u privredi neke države) mogu da oslabe nacionalnu valutu i time povjerenje građana u istu.

Istorijski gledano, savremeni novac jeste prilično nova pojava. Jako dugo civilizacije su koristile vrijednosti (zlato, vrijedne metale, robu) za razmjenu. Čak i tokom dvadesetog vijeka novac je imao dosta dugo podlogu u vrijednim metalima. Ako povučemo paralelu između uloge Bitkoina i savremenog novca, može se doći do zaključka da Bitkoin jeste prije svega vrijednost koja služi za razmjenu i ima sličnosti sa novcem prije nastanka savremenog novca (tačnije sa shvatanjem novca koji je imao realnu podlogu u nekom od vrijednih metala). Zbog toga mnogi smatraju Bitkon veoma zdravom valutom.

Ipak, praksa je pokazala da u slučaju Bitkoina fluktuiranja jesu veoma brza i neočekivana. U momentu nstanka ovog teksta (mart, 2015. godine) jedan Bitkoin vrijedi nešto manje od 300 US dolara. U novembru 2013. godine jedan Bitkoin je vrijedio oko 1000 Američkih dolara. U slučaju nacionalnih valuta, fluktuiranje može da se kontroliše ili pak uspori intervencijom centralne banke. Zbog činjenice da Bitkoin može neočekivano da fluktuira u odnosu na vrijednosti nacionalnih valuta, ova digitalna valuta nije najpogodnija za određene finansijske transakcije i pravne poslove (npr. kupovina sa obročnim isplatama cijene, finansijske pozajmice itd). Bitkoin još uvijek zauzima jedno malo finansijsko tržište. Pravilo je da na malim tržištima promjene makroekonomskih parametara mogu da prouzrokuju nepredvidive posljedice. Ipak, razloge čestih fluktuacija Bitkoina vjerovatno ne treba tražiti u nedostatku tradicionalnih finansijskih mehanizama, već u problemima novijeg doba (bezbjednost prije svega).

Bitkoin jeste valuta, ali i još nešto…

Sistemi za transfer finansijskih sredstava u virtuelnom okruženju jesu sveprisutniji (Pejpal, Masterkard, Viza, Skril, Gugl novčanik…). Iako ovakvih servisa ima sve više, činjenica je da najkrupniji igrači u ovoj oblasti zauzimaju najveći dio tržišta. Njihov razvoj jeste i posljedica dobrog inkorporisanja u različite sisteme. Posljedica toga jeste gotovo dominantan položaj najvećih kompanija u domenu finansijskih transakcija koje se odvijaju na individualni zahtjev. Teško je povjerovati da će neka nova kompanija u skorije vrijeme zauzeti poziciju ispred gore navedenih.

Sa druge strane, kao što je već rečeno specifičnost Bitkoina se ogleda u tome da se ova digitalna valuta prenosi isključivo tehnologijom koja izuzima posredništvo. Rezulat jeste jeftiniji i brži transfer vrijednosti. Treba se podsjetiti činjenice da transfer novca putem Masterkarda ili Vize zahtijeva prethodne procedure vezane za otvaranje računa, registraciju, čekanje na odobrenje (i karticu), a cio proces je praćen naravno otkrivanjem gomile podataka o ličnosti. Najzad, ne može svako da dobije mogućnost da korisiti usluge Masterkarda ili Vize.

Bitkoin mreža je totalno slobodna i svako joj može pristupiti. Najzad, Bitkoin ne treba posmatrati kao isključivu konkurenciju kompanijama koje rade u virtuelanom okruženju. Kompanije čija je poslovna aktivnost isključivo svedena na slanje novčanih doznaka (npr. Western Union, MoneyGram) mogu da dobiju ozbiljnu konkurenciju u Bitkoinu.

Poznati sistemi za plaćanje uvijek uzimaju određeni procenat od transakcije. To nije slučaj sa Bitkoinom. Posledica toga jeste da proizvodi i usluge jesu jeftiniji ukoliko se plaćaju ovom digitalnom valutom. Pod pretpostavkom da će Bitkoin da doživi ekspanziju, logično je očekivati da će tradicionalni servisi za plaćanje dobiti ozbiljnu konkurenciju. Konkurencija može da obori cene usluga i naravno poboljša njihov kvalitet usluga. Time bi krajnji korisnici bili na dobitku.

Bitkoin: Politički pritisci (sa ili bez razloga)

Sa političkog aspekta najveći zagovornici razvoja Bitkoina jesu savremeni Libertarijanci skoncentrisani oko ideje slobodnog Interneta. No, postoje političke snage protiv Bitkoina koje zagovarju da se ova digitalna valuta proglasi nezakonitom. Naročito snažan lobi ova grupa zagovarača ima u SAD-u. Praktičan rezultat njihovog djelovanja bio je vezan zaWikiLeaks. Finansiranje Vikiliksa nije formalno zabranjeno. Vikiliks je formalno mogao da prima donacije putem Masterkarda i Vize. No, ove kompanije su odbijale da vrše transfer novca Vikiliksu. Pretpostavlja se da su politički pritisci uticali na ovakav stav ovih kompanija. No, donacije su bile moguće prenosom Bitkoina.

Ipak, nepostojanje posrednika prilikom finansijskih transakcija, kao i mogućnost totalne anonimizacije lica između kojih se odvija transakcija otvara mogućnosti za različite protivpravne radnje. Princip peer to peer ima puno prednosti, ali u Bitkoin slučaju on otvara mogućnosti za ilegalnu kupovinu oružja, za naručivanje i isplatu nečijeg ubistva ili jednostavno za bilo kakvu finanasijsku transakciju kojom bi se pokrili nezakoniti ciljevi. U doba savremenog terorizma, ove mogućnosti predstavljaju jako osjetljivu temu.

 

Izvor: www.pravoikt.org

Posted by Marina  Posted on 07 Jul 
  • Post Comments 1

    Posted by swords for sale on
    • Dec 6 2016
     
    This was definitely more brilliant than I expected.

    Drop us a line

    Your email address will not be published. Required fields are marked *